Press "Enter" to skip to content

Kosovo 2018: Novi izbori?

U saradnji sa  IFIMES.

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom gubitka parlamentarne većine i razgovora Vučić – Thaçi o prekrajanju granica, o navodnom razgraničenju između Srba i Albanaca i razmjeni teritorija pripremio analizu aktualne političke situacije na Kosovu i obavio istraživanje javnog mnijenja. Iz opsežne analize i istraživanja javnog mnijenja „Kosovo 2018: Kosovo pred novim izborima?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Kosovo 2018:

Kosovo pred novim izborima?

Aktualna Vlada Kosova formirana je septembra/rujna 2017.godine i sačinjavaju je koalicija PAN okupljena oko Demokratske partije Kosova (PDK) Kadrija Veselija, Nisma Fatmira Limaja i Alijansa za novo Kosovo (AKR) Behgjeta Pacollija uz podršku Srpske liste i poslanika drugih manjinskih zajednica na Kosovu.

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) je početkom septembra 2018.godine objavio analizu „Odnosi Kosovo – Srbija 2018: Sporazum Vučić-Thaçi za dva miliona novih izbjeglica?,linkhttp://www.ifimes.org/ba/9566(3.9.2018).

Vlada Kosova, koju vodi premijer Ramush Haradinaj formirana je uz podršku poslanika Srpske liste i neposrednom naredbom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (SNS) srpskim poslanicima u Skupštini Kosova, da glasaju za Haradinajevu Vladu. Vlada Kosova ubrzo je izgubila parlamentarnu većinu, a bez srpskih poslanika u kosovskom parlamentu septembra 2018.godine nije mogla biti donesena ni odluka o izboru kosovske delegacija za dijalog sa zvaničnim Beogradom. Čak je početkom septembra 2018.godine bio moguć scenarij, da Vučić naredi srpskim poslanicima da glasaju za izbor delegacije Kosova, koja će voditi dijalog upravo sa njim u Briselu. Ipak, to se nije dogodilo. Analitičari upozoravaju na opasnu direktnu vezu Aleksandar Vučić – Hashim Thaçi (PDK), uz sadejstvo albanskog premijera Edija Rame (PS), koji prema ocjenama analitičara predstavljaju okosnicu političkog kriminala u tom dijelu regiona.

Sa Thaçijem niko nije zadovoljan

Vladavinu Hashima Thaçija i njegovog klana karakteriziraju nepotizam, zastrašivanje političkih protivnika i građana, pritisak na medije, reketiranje, kriminal, netransparentnost i korupcija u svim sferama kosovskog društva. Posebno zabrinjava masovni odlazak mladih ljudi i radno sposobnog stanovništva. Vlada Kosova nije uspjela zaustaviti taj negativni trend. Organizirani kriminal i korupcija predstavljaju veliku prijetnju kosovskom društvu i državi. Sa aktuelnom Vladom je na Kosovu dodatno produbljena kriza i povećano je nezadovoljstvo građana.

Prema ocjeni Transparency Internationala za 2017.godinu Kosovo je uvršteno je na 85.mjesto prema stepenu korupcije od ukupno 180 zemalja, koje su bile predmet istraživanja i nalazi se zajedno u grupi sa Argentinom, Beninom, Kuvajtom, Salomonskim otocima i Svazilendom (Podatak: Transparency International Corruption Perceptions Index 2017).

Izvještaj organizacije Reporters Without Borders (Reporteri bez granica) pokazuje, da se Kosovo prema slobodi medija nalazi u grupi djelomično slobodnih zemalja i zauzima 78. mjesto od 180 zemalja. Srbija je na 76. mjestu, Bosna i Hercegovina na 62. mjestu, Hrvatska na 69., Albanija 75., Crna Gora na 103., i Makedonija na 109. mjestu (Podatak:Reporters Without Borders).

Prema ocjenama analitičarima sa vlastima na Kosovu nisu zadovoljni ne samo većinski etnički Albanci, nego i pripadnici manjinskih etničkih zajednica, jer se nisu dovoljno angažirali u borbi organiziranog kriminala i korupcije, poboljšanju životnog standarda građana, poboljšanju sigurnosne situacije, zapošljavanju, stranim investicijama, dok je većina medija pod kontrolom Vlade, političkih stranaka i tajkuna, a poštivanje osnovnih ljudskih prava je na vrlo niskom nivou. Vlada nije promijenila pristup politikama kako bi se razvili efikasni programi zapošljavanja, modificirale investicione politike u oblastima poslovanja i životne sredine, a prije svega, potrebno je dodatno investirati i osposobiti pravosuđe i raditi na uspostavljanju pravne države u koju se trenutno ulaže manje od 1 % BDP-a.

Vučić-Thaçi za razmjenu teritorija i preseljenje stanovništva

Aleksandar Vučić i Hashim Thaçi pokrenuli su inicijativu o korekciji odnosno prekrajanju granica i razgraničenju između Srba i Albanaca što znači izmjenu arhitekture postojećih granica. Razgraničenje bi bilo izvršeno razmjenom teritorija i preseljenjem stanovništva na način da sjever Kosova pripadne Srbiji, i u tom slučaju više ne bi bilo potrebno formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), dok bi veći dio Preševske doline (Preševo, Medvedja i Bujanovac) pripalo Kosovu, kojem je i pripadalo sve do 1956.godine i kojeg na Kosovu nazivaju „Istočno Kosovo“.

Postizanjem takvog sporazuma bi prema njihovom mišljenju problem Srba i Albanaca bio zauvijek riješen. Analitičari upozoravaju, da time problem ne da ne bi bio riješen, nego bi prouzrokovao nove probleme, konflikte, stradanja, tragedije i najmanje dva miliona novih izbjeglica. Dio tog projekta je i premijer Albanije Edi Rama, okružen svojim savjetnicima, koji dolaze sa Kosova i koji su imali odlične veze sa Miloševićevim režimom 90-tih godina prošlog stoljeća. Kosovska opozicija, prije svega, Pokret Samoopredjeljenje (LV) i Demokratski savez Kosova (LDK) su se odlučno suprotstavili toj inicijativi i traže od predsjednika Thaçija, da odustane od te političke avanture, čiju bi visoku cijenu moglo platiti Kosovo. LV se odlučila da organizira masovne proteste protiv pogubne politike sadašnjih vlasti i predsjednika Hashima Thaçija 29.septembra 2018.godine.

Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije vođeni su za granice i usprkos vođenim ratovima te granice nisu pomjerene i promijenjene. Stvarni problemi ne bi bili riješeni na takav način. Upravo EU temelji na različitostima i mnoge države članice EU su multietničke, multikulturne i multikonfesionalne i zbog toga je inicijativa Vučić-Thaçi anticivilizacijska i antieuropska. Inicijativa Vučić-Thaçi zadire u temelje EU i SAD, koje su multietničke zajednice i usmjerena je protiv koncepta društava kao što su EU i SAD. Iza navedene inicijative se skrivaju namjere Vučića, da propali velikodržavni projekt Slobodana Miloševića spasi koliko je to moguće. Upravo Vučić i Ivica Dačić (SPS) simboliziraju Miloševićevu propalu politiku iz 90-tih godina prošlog stoljeća, a to bi značilo da oduzimanje (gubitak) dijelova teritorije Kosova bio kompenziran pripajanjem dijelova teritorije Bosne i Hercegovine, koji se zove entitet Republika Srpska. Od tog projekta nisu izuzeti ni pojedini dijelovi Crne Gore pa čak i Hrvatske. Prosrpske partije u Crnoj Gori, članice opozicionog Demokratskog fronta (DF), zajedno sa Srpskim nacionalnim savjetom već stvaraju takvu atmosferu i pokrenuli su akciju prikupljanja potpisa za peticiju za poništenje odluke kojom je Crna Gora priznala Republiku Kosovo.

Realizacija sporazuma Vučića i Thaçija prouzrokovala bi tektonske poremećaje u regionu, nove konflikte, stradanja, tragedije i novi izbjeglički val, koji bi zahvatio najmanje dva miliona ljudi, koji bi svoje utočište morali potražili uglavnom u državama EU. Zbog toga, podrška jednom takvom sporazum znači preuzimanje ogromne odgovornosti i još veće neizvjesnosti za posljedice sporazuma.Specijalne jedinice kosovske policije „Rosu“ ušle su Centar za ekologiju i razvoj sporta u Zubinom Potoku odnosno zauzele su vještačko jezero i HE Gazivode nekoliko dana prije dolaska Aleksandra Vučića u posjetu tom objektu 8.septembra 2018.godine. Radi se o početku realizacije dogovora Vučić-Thaçi o prekrajanju granica i razgraničenju između Srba i Albanaca.

Zaustavljena međunarodna priznanja Kosova

Kosovo se već duži niz godina ne može pohvaliti sa napretkom u priznavanju te najmlađe evropske države. Iako su se međunarodne okolnosti promijenile poslije priznanja Kosova glavna odgovornost je na kosovskim vlastima, koje se nisu ozbiljno prihvatile tog teškog i zahtjevnog zadatka. Thaçi još dok je bio premijer, a kasnije kada je postao predsjednik Kosova smatrao je, da će do nova međunarodna priznanja doći samo po sebi. Srbija se aktivno angažirala, da se zaustavi priznanja Kosova, čak su izjavljivali da su pojedine države povukle međusobna priznanja Kosovo. Prema međunarodnom pravu ne postoji koncept povlačenja međunarodnog priznanja. Dakle, nije moguće povući međunarodno priznanje neke države i to režim u Beogradu zna, međutim, sa time obmanjuje srbijansku, kosovsku ali i međunarodnu javnost.

Analitičari smatraju, da je priznanje Kosova zaustavljeno upravo zbog aktivnosti predsjednika Thacija, jer je svojom politikom i inicijativama stvorio dodatnu  neizvjesnost i druge zemlje su u očekivanju šta će se desiti na i sa Kosovom, da bi mogle donositi odluke u vezi Kosova pa i odluke o međunarodnom priznanju Kosova.

Da li će Kosovo postati pravna država

Iako na Kosovu postoji nacionalno pravosuđe, postoji i međunarodna misija EU nazvana Eulex, koja ima zadatak da uspostavi vladavinu prava na Kosovu. To je ujedno i najveća misija EU, koja je doživjela potpuni fijasko. Pored Međunarodnog tribunala za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) sa sjedištem u Haagu, koji je u fazi zatvaranja formiran jei Specijalni sud i Specijalno tužilaštvo za ratne zločine (KSC-SPO), koji još uvijek ne djeluju u punom kapacitetu. Njegovo puno funkcioniranje stalno se odlaže. Razlog je u tome što Hashim Thaçi sa dijelom svojih saradnika pokušava ovakvim i sličnim inicijativama spasiti sebe od neizbježnog sudskog procesuiranje, jer je upravo taj sud osnovan zbog njega i njemu nekada bliskih suradnika.

Hapšenja poslanika Milaima Zeke iz stranke Nisma i Shkumbina Demaliaja iz Haradinajeve AAK zbog javno izrečenih prijetnji tužilaštvu, mogu predstavljati znak ohrabrenja da su tužilaštvo i druge pravosudne institucije počele raditi svoj posao.

Analitičari smatraju, da aktualna situacija na Kosovu već duže vrijeme šteti interesima Kosova i da bi vjerojatno privremeni izbori riješili postojeću zapletenu situaciju i uspostavili novu Vladu Kosova sa legitimitetom, koja će biti spremna suočiti se sa izazovima, a prije svega kako da se Kosovo pozicionira prema Srbiji i kako da osigura nova međunarodna priznanja. Vrlo su opasni potezi predsjednika Kosova Hashima Thaçija, koji pokušava sporazumom sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem spasiti sebe na račun i štetu Kosova i time ugroziti slobodu i nezavisnost te države sa nepopravljivim posljedicama.

Istraživanje javnog mnijenja

Međunarodni institut IFIMES je u periodu 19. do 28. septembra 2018.godine sproveo istraživanje javnog mnijenja metodom terenskog dubinskog intervjua na teritoriji Kosova. Standardna devijacija +/-3. Kontrola na 10% uzorka. Stopa pouzdanosti 95%.

Uzorak je slučajan troetapni i obuhvata 1.114 anketiranih, punoljetnih državljana Kosova oba spola. U anketi nisu htjela učestvovati 63 slučajno izabrana ispitanika, 39 nije odgovaralo određenom uzorku. Demografski podaci su od Agencije za statistiku Kosova. Struktura je približno usklađena ispitanicima iz urbanih i neurbanih sredina. Etnička, spolna, starosna, socijalna i obrazovna struktura anketiranih približno odgovara strukturi stanovništva Kosova na osnovu podataka Agencije za statistiku Kosova. Izdvajamo odgovore na najvažnija i najzanimljivija pitanja.

1. Da li podržavate ulazak Kosova u EU?

–         DA                         84,1%

–         NE                           9,0%

–         NEMAM STAV          6,9%

2. Da li podržavate ulazak Kosova u NATO?

–         DA                         88,2%

–         NE                           7,1%

–         NEMAM STAV          4,7%

 3. Kako ocjenjujete trenutku političku situaciju na Kosovu?

–         DOBRO                          27,8%

–         SLABO                           66,1%

–         NEMAM STAV                   6,1%    

4. Da li smatrate da je potrebno održati prijevremene izbore na Kosovu?

–         DA                          63,5%

–         NE                          27,3%

–         NEMAM STAV           9,2%

5. Kako ocjenjujete dosadašnji rad predsjednika Kosova Hashima Thacija?

–         POZITIVNO                          16,1%

–         NEGATIVNO                          72,3%

–         NEMAM STAV                         11,6%

6. Kako ocjenjujete dosadašnji rad Vlade Kosova?

–         POZITIVNO                          19,1%

–         NEGATIVNO                          71,5%

–         NEMAM STAV                           9,4%

7. Kako ocjenjujete dosadašnji rad pravosuđa Kosova?

–         POZITIVNO                        22,1%

–         NEGATIVNO                       74,6%

–         NEMAM STAV                       3,3%

 8. Da li podržavate osnivanje Zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu

–         DA                           9,1%

–         NE                         82,5%

–         NEMAM STAV          8,4%

9. Da li podržavate masovne proteste u organizaciji Pokreta Samoopredjeljenje (LVV) ?

–         DA                          66,2%

–         NE                          28,2 %

–         NEMAM STAV         5,6%

10. Ukoliko bi se parlamentarni izbori održali dana za koga bi ste glasali ? 

–         LDK                            28,3% 

–         LV                               23,1%

–         PDK                            22,9% 

–         AAK                            10,1%

–         Nisma                          5,2 %

–         AKR                              1,6%

–         PSD                              2,2%

–         Alternative                   0,6%

–         Ostali                             6,0%

Napomena:

–          LDK             –  Demokratski savez Kosovo                  

–          LV                –  Pokret Samoopredjeljenje                     

–          PDK             –  Demokratska partija Kosova              

–          AAK             –  Alijansa za budućnost Kosova                 

–          Nisma          –   Socijaldemokratska inicijativa                

–          AKR              –  Alijansa za novo Kosovo                 

–          PSD               –   Socijaldemokratska partija 

–          Alternative    – liberalna partija

–          Ostali             – ostali politički subjekti na Kosovu              

Ljubljana, 29. septembar/rujan 2018 

Liked it? Take a second to support Redakcija on Patreon!

Be First to Comment

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *